Kirije i režije u Njemačkoj neizdržive za mnoge bh. radnike

0

Život je preskup, od jedne plaće ne ostaje ništa, novca za slanje kući više nema, radikalne skupine redovito se sukobljavaju. Da je neko 2019. to govorio za Njemačku, vjerojatno bi ga proglasili neuračunljivim, međutim, spomenute stavke su nakon pandemije, rata u Ukrajini, novog rata u Izraelu i Palestini postale činjenica i pitanje je gdje će se sve završiti.

Ovih dana isplivala je priča, odnosno ispovijest podstanarke iz Gelsenkirchena koja je stan plaćala 719 eura, a vlasnici su je obavijestili o novoj cijeni od čak 1265 eura. Nadoplata za režije toj podstanarki iznosit će čak 4139 eura i tvrdi da se boji kako će sa svojih troje djece završiti na ulici.

Grijanje je najviše poskupjelo, a sve ostalo pratilo je taj rast, možda ne u tom obimu, međutim, činjenica je da nema toga čemu nije rasla cijena. I uz tu cijenu vrijedi spomenuti i da se grijanje svako malo kvarilo u Njemačkoj. Pa, jesu li to bile namjerne sabotaže da država nešto uštedi ili je uistinu baš toliko kvarova bilo u prošloj sezoni grijanja, pitanje je. Kompanija za promet nekretninama LEG, koja ima 167 hilada stanova i pola miliona stanovnika, povećala je dodatne troškove za režije svima, a samo su hladno objasnili da su se troškovi temeljili na uobičajenim prilagodbama tržišnih cijena i da je ranije najavljeno da će rasti i najamnine i režije.

Također su kazali i kako će oni kojima se otkrije pogreška na računima dobiti povrat sredstava, no otkrivanje pogreški uglavnom ode na štetu onoga tko se žalio, što su u ovom slučaju korisnici njihovih stambenih jedinica. O problemu previsokih cijena stanova nedavno smo razgovarali i s najpoznatijim gastarbajterom Dinom Klepom iz Jablanice.

– Cijene najma su “eksplodirale”, dok su cijene nekretnina – kuća i stanova u padu. Nagli porast vodeće kamatne stope centralnih banaka doveo je do zaustavljanja gradnje u Njemačkoj. Uz to, imali smo posljednjih godina nagli porast cijena materijala. Što to znači ukratko; manje se gradi, manje je stanova na tržištu, cijene najma rastu. Na sve to dolazi oko milion ukrajinskih izbjeglica i milioni migranata u posljednjih 10 godina. Znači, naši ljudi konkuriraju s masom ljudi na tržištu stanova. Najamnine su i do 15 posto porasle u posljednjih pet godina. U većim gradovima, poput Berlina, Stuttgarta, Münchena, Hamburga, Kölna, ne samo da je nemoguće naći stan nego u međuvremenu i plaćati ga. Divim se svim našim gastarbajterima koji od svoje srednje plaće uspiju izdvojiti 1500 eura za najam, na koji još idu struja i internet. To su za mene istinski borci – istaknuo je Klepo. Kaže i kako Njemačka dobrih 50 godina nije vidjela pravu krizu, od naftne krize iz 70-ih godina i sada je ponovno suočena s krizom.

– Prvo je korona unijela nemir i ogromne izdatke u državni budžet. Nakon nje šok ukrajinskog rata koji naglo poskupljuje resurse, ali posebno hranu i ogrjev. Mislim da te stavke ljudi najviše osjete i ne ostaje više toliko novca od plaće na kraju mjeseca, što je i bio glavni argument za naše građane da dođe u Njemačku. Poskupljenje, pogotovo industrijske struje, dovest će do odljeva industrije u druge zemlje. Primjer, statistička činjenica da više od 30 posto kompanija i tvornica srednje veličine, takozvani Mittelstand, koji je srž njemačke ekonomije, planira relocirati svoju proizvodnju izvan Njemačke. Većinom se spominju Amerika, Kina, Indija, istočna Europa. Ne piše se dobro ekonomiji u skorijoj budućnosti. Kad-tad će se ekonomska i industrijska kriza odraziti na broj zaposlenih u Njemačkoj i od inflacije će nastati deflacija – istaknuo je za Večernji list.

Porodica Klepo pomogla je stotinama hiljada ljudi svojim djelovanjem od 1992. godine, kad je osnovala humanitarno udruženje, do danas, pomagala je najugroženijima iz BiH, Hrvatske… da se što bolje integriraju, nauče jezik, rade… U Njemačkoj se, kaže, promijenila i percepcija migranata.