Hrvatska policija koristi silu protiv migranata pri pokušaju prelaska granice

0

Granica Bosne i Hercegovine ponovo je pod pritiskom. Od početka godine u nezakonitom prelasku spriječeno je oko 4.500 hiljade migranata, a u istom periodu u Bosnu i Hercegovinu ih je ušlo pet puta više. Vidljivo je to i u Unsko-sanskom kantonu koji je godinama unazad nosio i najveći teret migrantske krize.

Migranti, prije nego što krenu u tzv. game, najčešće borave u Privremeno-prihvatnom centru Lipa nadomak Bihaća koji je danas utočište za više od hiljadu njih. Na uslove se ne žale. Nakon nemilih scena i brojnih problema u proteklom periodu, danas kažu da imaju sve, ali podsjećaju da im je to samo usputna stanica. Pokušavajući preći granicu mnogi od njih se vrate sa masnicama, ogrebotinama, oštećenim mobitelima. U trenutnom ozračju u kojem se migracija tumači kao prijetnja, djelovanje protiv međunarodnih zakona o izbjeglicama i nasilje postali su opis posla za većinu graničara Evrope, javlja Anadolija.

“Za ovo su krivi hrvatski policajci. Nisam jedini. Udarali su i druge. Ove rane koje vidite na mojoj ruci su rane od pasa koje su puštali na nas”, priča migrant iz Afganistana dok pokazuje rezultate susreta sa, kako tvrdi, policijom u susjedstvu.

Zbog straha od novih posljedica žele ostati anonimni.

“Kada su nas uhvatili, ubacili su nas u jednu prostoriju i počeli udarati kao da smo životinje. Zatim su nas pretresli i oduzeli stvari”, dodaje migrant iz Maroka koji je tri puta bezuspješno pokušavao kročiti na tlo Evropske unije.

Porastom broja migranata sve je više i “lova u mutnom”. I taksista na ulicama Bihaća koji je zadnjih godina nosio i najveći teret krize. Dok su se ture od kampa Lipa do samog grada ranije odvijale uglavnom noću, sada se to radi usred bijelog dana, navodno za dobre novce. Proteklih godina je izdano skoro stotinu licenci, više nego što je propisano, ističe predsjednik Udruženja taksi vozača u Bihaću Zarif Zulić.

“Porast broja taksista u Bihaću pripisao bih upravo migracijama. Ljudi traže brzu zaradu. Mi smo sugerisali u nekoliko navrata Gradskoj upravi i resornom ministarstvu da je brojka onih koji rade taj posao daleko veća u odnosu na broj stanovnika. Vjerovatno ima i onih koji rade suprotno zakonu, ali svako neka za sebe odgovara”, kaže Zulić.

Pitanje koje se danas nameće je ima li Bosna i Hercegovina kapaciteta i spremnosti da odgovori na novi val. Najizraženiji problem u Graničnoj policiji BiH je kadrovska nepopunjenost – ovoj agenciji nedostaje šest stotina policajaca za obavljanje redovnih aktivnosti. Na terenu je stanje takvo da u praksi jedan policajac čuva nekoliko kilometara granice.

“Najveći broj nezakonitih prelazaka migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu, a u prvih šest mjeseci zabilježena su i 33 kaznena djela krijumčarenja ljudi i organiziranje skupine ili udruživanja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenja migranata“, kaže Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Dok ministar sigurnosti Nenad Nešić tvrdi da kriza trenutno ne postoji i da je stanje stabilno, drugi upozoravaju.

“Trenutno u kampovima imamo registrovanih oko 2.700 migranata. Karakteristično je da se u Bosni i Hercegovini kratko zadržavaju i da je koriste kao tranzitno područje. Definitivno je da kriza nije iza nas i da se u narednom periodu ovom pitanju treba posvetiti velika pažnja. Ono što je jako važno, obzirom da sam tu radio, jeste da Granična policija što prije popuni svoje redove i uvjeren sam da će sve sve smanjiti za 50 posto”, smatra Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.

U Bosni i Hercegovine je ove godine registrovano oko 25.000 migranata, najviše iz Afganistana, Maroka, Bangaleša, Pakistana, a zbog ratnih događanja na Bliskom istoku nije isključena mogućnost veće migracije.