Da li bi Filantrop Adnan Delić trebalo da zaustavi primanje novca zbog svoje političke uloge?

0

“Filantrop s bogatim radnim iskustvom u realnom sektoru. Vođen idejom “humanosti na djelu”, osnivač je i predsjednik Upravnog odbora Dobro.ba. Donedavni direktor marketinga jedne od najreprezentativnijih bosanskohercegovačkih IT kompanija, Adnan Delić je odlučio energiju usmjeriti u kreiranje trajne promjene u gradu u kojem je izgradio svoju karijeru i u kojem želi pomoći drugima da postignu isto”, navedeno je u “opisu” filantropa Adnana Delića.

Avdić otkrio: Okerić iz Kantona Sarajevo uplatio 88.000 KM udruženju kojeg su osnovali članovi NiP-a

Njegovo Udruženje “Dobro.ba” je od Skupštine Kantona Sarajevo i predsjedavajućeg SKS Elvedina Okerića dobilo 70.000 KM za “kupovinu i dodjelu stoke povratničkoj populaciji u cilju održivog povratka, a u okviru već započetog projekta „Mini farma””.

Nakon ovih šokantnih informacija, oglasio se i sam federalni ministar Adnan Delić.

Njegovu reakciju prenosimo u cijelosti:

“Povodom pisanja određenog broja medija u vezi sa dodijeljenim sredstvima nevladinim/humanitarnim udruženjima po projektima koje su prijavili na javni poziv predsjedavajućeg Skupštine KS osjećam potrebu reći nekoliko riječi.

Odmah želim naglasiti da to nije zbog mene, niti što želim ili trebam odgovarati i objašnjavati stvarnost zbog sebe; nisam to nikada radio, pa neću ni sada. Oglašavam se isključivo što ne želim da bilo koje udruženje koje radi kvalitetne, opće – društveno korisne projekte nosi biljeg i biva na zubu javnosti samo zbog toga što se povezuje s nekom politikom.

Napominjem da sam, znajući nas, naš mentalitet i naše razumijevanje političke stvarnosti, po ulasku u politiku i preuzimanju političke funkcije, potpuno se povukao iz svih udruženja, pa i udruženja dobro.ba, u kojem sam jedan od osnivača i kroz koje sam nastojao doprijeti i pomoći svima onima koje sistem nije prepoznao i nije im pružio neophodnu socijalnu podršku i pomoć; počev od jetima, bolesne djece, povratničke djece u manjem bh. entitetu do djece i porodica koje žive na rubu egzistencije.

Udruženje dobro.ba već niz godina radi projekte u zajednici, posebno u povratničkim naseljima; dobro.ba pronašlo je stotine porodica u dalekim i od gradskih središta odsječenim selima i pomoglo u rješavanju njihovih egzistencijalnih potreba; od izgradnje kuća, kupovine stoke i mehanizacije, do stipendija i niza drugih projekata koji njima život znače. Da li treba da prestanu raditi takve projekte jer je jedan od osnivača sada političar?

Dobro.ba se spočitava da su dobili budžetska sredstva od Kantona Sarajevo “da krčme budžet za sebe, za nas pojedince i naše lične potrebe”, a pri tome ovi koji pišu takve tekstove ne žele napisati o kakvim projektima se radi i da svaki od tih projekata može i bit će verifikovan i provjeren.

Riječ je o projektima stipendiranja oko 160 nadarenih učenika i učenika iz porodica koje žive u teškim uvjetima, uglavnom u povratničkim krajevima, kupovine ogrjeva i plaćanja režija, s posebnim fokusom na samohrane majke iz Podrinja, te projektu mini farmi koji podrazumijeva nabavku stoke povratničkim porodicama koje iskažu interes da se bave proizvodnjom mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Svi navedeni projekti osim što pomažu pojedincima i domaćinstvima omogućavajući im bolje, dostojanstvenije uvjete života su i dugoročno dobro jer ulaganje u obrazovanje djece je ulaganje u budućnost, a ulaganje u razvoj seoskih domaćinstava posebno u ruralnim, seoskim predjelima je budućnost koju naša sela trebaju da bi opstala.

Volonteri dobro.ba rade ovaj posao uz svoje poslove kojima sebi i svojim porodicama obezbjeđuju egzistenciju; znači u svom slobodnom vremenu pronalaze vrijeme za društveno korisni angažman, putuju u najudaljenija sela diljem države, pronalaze načine da pomognu porodicama i djeci diljem domovine; apliciraju na različite javne pozive sa projektima koji im omogućavaju da pomažu drugima. Ali, osim što volonteri dobro.ba ulažu vrijeme, oni ulažu i vlastita materijalna i nematerijalna sredstva kako bi pomogli onima koji manje imaju.

Dobro.ba jedna je od najtransparentnijih humanitarnih organizacija i u protekloj deceniju njihove projekte podržavali su svi, bez obzira na stranačku pripadnost; od načelnika, ministara do premijera različitih nivoa vlasti. A posebno ovih koji su ovih dana najveći i najglasniji kritičari dobro.ba. Ipak, zahvalni smo im za svaki projekat koji su ikada podržali, a neki od njih, kao što je načelnik Efendić i danas podržavaju projekte dobro.ba. Zahvalni smo im u ime svih porodica kojima je u proteklom periodu na bilo koji način olakšan život i pozivamo ih da ostanu na putu dobra, zajedno, bez obzira na stranačku opredjeljenost.

To što su ovoj humanitarnoj organizaciji dodjeljivana sredstava da pomaže drugima nikada nikome nije predstavljalo problem, niti se računalo šta i koliko je kome dodijeljeno iz budžeta. Sada, samo zato što ja obnašam javnu funkciju trebalo bi da odsiječemo dobro.ba, kao i sve druge njima slične organizacije, da im odbijemo dobre projekte i svima kojima oni pomažu uskratimo tu pomoć.

Zašto? Da li dobro.ba radi drugačije danas neko kad su sredstva dobijali od SDA/SBiH funkcionera? Da li su projekti iz tog vremena bili vrijedniji podrške od ovih danas? Nisu. Samo su sad iskorišteni za dnevno – politička potkusurivanja; kolateral u stranačkim obračunima sa neistomišljenicima. Nažalost. Cilj ne opravdava sredstvo, zato osuđujem napad na čestite i vrijedne ljude i organizacije koji, kao i desetine drugih udruženja, rade posao države; popravljaju i uskaču tamo gdje je sistem zakazao. Zbog toga ih trebamo podržati, ne napasti i osuditi.

Za kraj, navest ću samo jedan primjer dvostrukih ocjena (licemjernih) pojedinaca i portala koji danas ruše reputaciju organizacije dobro.ba.

Kada dobro.ba pokrene i organizuje programe i proslave Dana državnosti i Dana nezavisnosti u Srebrenici, kad organizuje nagradna takmičenja za tu povratničku djecu, ovi mediji koji ih danas napadaju uredno tada prenose kako je u Srebrenici proslavljen Dan nezavisnosti; kako su povratnička djeca obilježila Dan državnosti, ponoseći se što se i u tom tamo entitetu slave nacionalni praznici. Neko to mora organizovati. Neko to mora platiti. Taj neko je dobro.ba. To isto dobro.ba nastavit će raditi dobro jer to nema cijenu, jer zli jezici ne mogu i neće nikad zaustaviti put dobra. Dobro, posebno ono opće, društveno – korisno, mora biti veće od dnevne politike; mora biti veće od politikarenja jer neko mora raditi posao umjesto sistema koji je zakazao u proteklih 30 godina.”